Rogač (lat. Cerationia siliqua) mediteranska je biljka iz porodice mahunarki i raste unutar 100 metara od mora. Proteže se uzduž dalmatinske obale te može narasti više od deset metara i uspijeva na siromašnom tlu uz malu količinu vode. Mesnati vanjski dio ploda, tvrde sjemenke i plodovi mogu se godinama zadržati na stablu. Rogač cvate u jesen i potrebno je godinu dana i dulje da plod sazri.
Rogač je stoljećima bio važna namirnica za ljudsku i za stočnu prehranu, dok je danas sve više primjenjiv u gastronomiji, pogotovo slastičarstvu. Prije se upotrebljavao kao glavno sladilo do pojave ostalih rafiniranih šećera, a svakodnevno se primjenjuje kao zamjena za kakao kod vegana. Iako je kao namirnica uvriježen u Hrvatskoj tradicionalnoj kuhinji, njegova je iskoristivost minimalna.
Kako sam oduvijek željela prigrliti tradicionalne hrvatske namirnice i prezentirati ih na drukčiji i inovativan način, radom u hvarskom restoranu DiVino kao chef slastičar imam slobodne ruke pri slaganju komponenata svojih kreacija. Tako je rogač bio neizbježan izbor.
Sjećam se sočna i aromatična kolača koji sam napravila još kao tinejdžerka prema receptu na poleđini vrećice mljevenoga rogača. Mojem oduševljenju nije bilo kraja! Nakon što sam otišla na Culinary Institute of America u New Yorku, nisam se susrela s rogačem sve dosad. Pronašla sam onaj recept s poleđine vrećice, ali sam ga sada, nakon stečena iskustva, prilagodila i izmijenila. Kreirala sam desert nazvan Sunce u trilogiji na desertnom meniju Sunce, more i pijesak. Nastojala sam klasične okuse prezentirati na suvremen način. Desert Sunce čine rastopljena čokolada (70% kakaa), kolač od rogača, krema od vanilije, čokoladna sfera, zrna kakaovca, hrskava čokoladna dekoracija i ekstradjevičansko maslinovo ulje.
S obzirom da u Hrvatskoj nema komponenata s kojima se rade sfere, možete napraviti najobičniji ganache (200 g vrhnja za šlag za kuhajte i prelijte preko 200 g čokolade sa 70% kakaa i sjedinite štapnim mikserom te stavite u hladnjak da se malo stisne).
