Vinogradi i sortiment

Nakon nekoliko neuspješnih sezona s maslinama (zime su uništile pola sadnica), moj prijatelj Aleš Kristančič Movia nagovorio me da zasadimo lozu. U početku smo se snalazili sami, poslovođa Damir Bosek i ja, po Movijinim instrukcijama, a po mojim idejama kreirali smo vinski asortiman. Od sama početka smatrao sam da je svijet i dalje nedovoljno zasićen internacionalnim sortama ako je vino odlično. Uvjerio sam se da internacionalne sorte mogu dobiti drukčiji izričaj nego, primjerice, u Bordeauxu. Da će istarski terroir dati poseban pečat tim internacionalnim sortama i da ćemo, neka ne zvuči pretenciozno, uspjeti pokazati da nije samo Bordeaux određen da ima prvorazredna vina na osnovi merlota i cabernet sauvignona, kao ni Napa Valley ni Bolgheri. Iako se kod maslinova ulja (koje dobiva svjetske nagrade!) držimo monokultivara i ne miješamo ga, kod vina odlučili smo se upravo za to.

U početku je to bilo bijelo vino zasnovano na chardonnayu s malim dodatkom sivoga, poslije bijeloga pinota te bordoški cuvée, temeljen na merlotu s dodatkom cabernet sauvignona i cabernet franca da bismo mu dali dodatni međunarodni štih i da bismo ga učinili još boljim nego što jedan sortiment može dati. Prvu smo berbu imali 2003.

Na 7 ha koji se nalaze na Stanciji Meneghetti zasađen je merlot (oko 80%), cabernet sauvignon i cabernet franc. Od bijelih sorti imamo chardonnay i bijeli pinot. Postojeću smo malvaziju izvadili, a danas je uzgajamo u Bujštini jer mislimo da bijela zemlja daje mnogo bolje rezultate za malvaziju. Danas tamo imamo oko 40.000 trsova. Druga lokacija od 5-6 ha u Bujštini (naša akvizicija ostvarena ulaskom u partnerstvo Gorana Hanžeka u novoosnovanoj tvrtki Meneghetti vina koja se bavi isključivo proizvodnjom vina i maslinova ulja, odvojenom od turizma kojim se otpočetka bavimo), vinogradi su na koje sam izrazito ponosan. Tamo imamo pinot noir, koji nam je osnova za pjenušavo vino koje smo počeli raditi, merlot i cabernet sauvignon, kojima se koristimo za našu bijelu etiketu merlota, te malvaziju i chardonnay, od kojih u kombinaciji sa chardonnayom s crvene zemlje radimo naše Meneghetti bijelo.

Vino istriano che parla internazionale

Kad sam počeo raditi vino, mislio sam raditi samo dva vina: Meneghetti bijelo i Meneghetti crno. S dolaskom Gorana Hanžeka prije više od tri godine odlučili smo povećati proizvodnju za potrebe tržišta, i to vina prihvatljiva svakomu po cijeni, ali ne banalna. Zato smo se odlučili za drugu liniju – malvaziju s dodatkom chardonnaya i merlot, koji je bio pun pogodak, jer je malo crnih vina takve cijene i kvalitete.

Iz jedne od najgorih berbi u povijesti Istre (2002) sasvim smo slučajno napravili pjenušac jer štedljivi Movia nije dao baciti vino, već je rekao da ćemo od toga napraviti pjenušac. Pet godina mučili smo se da dobijemo nešto kvalitetno i napravili smo svega 4000 litara pjenušca, koji je izazvao kontradiktorne reakcije na tržištu. Moja je sreća da su ga hvalili oni koji se u vino razumiju. To nam je bio dodatni poticaj da napravimo novi, pravi pjenušac, realiziran prvi put 2010. Uspjeli smo i postigli zavidan rezultat te odličan uspjeh na tržištu.

Novosti

Stalno sadimo dalje, imamo sve više grožđa, pa možemo imati i raznovrsniju ponudu i više boljega vina. Ove godine izlazimo sa svježim chardonnayom, koji će zaista nositi atribucije chardonnaya. Išli smo s malom količinom, 5000–6000 boca, da vidimo kako će tržište na to reagirati.

Novost je i da ćemo ove godine, zajedno s našim novim partnerom Mihom Glavićem, izbaciti tri dubrovačka vina (pod brendom Kuća Glavić), koja bi se trebala obratiti lokalnom turističkom tržištu – dubrovačku malvasiju, rosé na osnovi syraha i crno, lagano vino, čisto na osnovi syraha. Neobično je da se u Dubrovniku sadio syrah, koji pokazuje jako dobre rezultate. Vino je lijepe boje, dubine, lagano, ljetno, miriše na voće. Napravili smo i veću količinu roséa u magnumima pa neka to bude hit ovog ljeta.

Zaključak

Meni se posrećilo da sam iz hobija mogao napraviti posao. Nešto što je u hobiju postao odličan proizvod pretvorili smo u ozbiljnu proizvodnju. Preduvjet za to bili su partneri koji se razumiju u vino, vole vino i mogu pomoći. Goran Hanžek, Ivan Pušnik, Miho Glavić i drugi uključili su se jer su vjerovali u to. I Bordeaux i Napa Valley nastale su na entuzijastima koji su krenuli dobrim putem i uključili partnere-financijaše, koji su podupirali tu viziju. Bolje biti mali partner u dobroj tvrtki, nego veliki partner u tvrtki koja je osuđena ostati mala ili osrednja.

Presudnu stvar napravili smo prije pet godina uključivanjem Waltera Filiputtija, našega winemakera, čovjeka koji zajedno s nama kreira naša vina. Njegov je pečat onaj koji je vidljiv na prvi pogled, nakon toga vidiš nas, terroir, zatim međunarodni sortiment koji je unutra, a u svakom od tih slojeva vidiš pečat svakog od nas.

U svemu tome imao sam veliku potporu svog poslovnog partnera Zorana Markovića i, još važnije, svoje žene, koja je tolerirala sve moje odsutnosti. Ideja može uspjeti isključivo u konsolidiranoj sredini u kojoj imaš sebe i još neke koji te vuku naprijed te one koji te podupiru i prate.