Osobna karta podruma
Obiteljska tradicija
Vinogradarstvo i vinarstvo obiteljska je tradicija pa ne čudi da je i Davor Zdjelarević krenuo istim putem. Davne 1985. s ocem i bratom oživljava obiteljsko imanje, ali premda su njihova vina u kategoriji domaćih privatnih proizvođača među prvima dobila status vina sa zaštićenim zemljopisnim podrijetlom, tada nije ni slutio da će to postati njegova trajna preokupacija i životno zvanje. Nekoliko godina poslije, za vrijeme studijskoga boravka u Napa Valley, ljubav prema vinu dodatno se rasplamsala, a razlog zašto se vratio u Hrvatsku ponovno je ljubav – ovaj put prema agronomki Višnji. Bračni je par prebrodio teško ratno razdoblje kada su zajedničkim snagama sadili vinograde i gradili neku novu budućnost te 1997. zagrebačku adresu trajno zamijenili onom u Brodskom Stupniku, mjestu nedaleko od Slavonskoga Broda te hrabro krenuli s razvojem vinskoga turizma u Slavoniji.
Vinogradi i sortiment
Skromno nasljeđe širilo se sadnjom novih vinograda, a nakon raspada lokalnog agro kombinata okupili su obližnje vinogradare s kojima i danas surađuju. Danas posjeduju 16 ha vlastita nasada i isto toliko u kooperaciji. U početku su proizvodili samo najpoznatiju i za Slavoniju najvažniju sortu – graševinu, ali daljim širenjem nasada širio se i sortiment. Tako u tu vinogradarsku regiju među prvima uvode chardonnay, potom rajnski rizling, sauvignon bijeli i incrocio manzonni od bijelih, a promjenom mikroklimatskih uvjeta odlučili su se i za neke od crnih sorti: merlot, cabernet sauvignon, pinot crni te odnedavno i syrah. Uvjereni su da je Slavonija nepravedno zanemarena i da ima veliki potencijal kada je riječ o crnim vinima. U vinogradu započinje životni ciklus budućega vina te se poštujući simbiozu tla, biljke i klime trude što manje utjecati na prirodu.
Podrum, tehnologija, vina
Kapacitet podruma iznosi 250.000 litara, a godišnja se produkcija kreće od 200.000 do 250.000 boca. Kada je riječ o tehnologiji, prate razvoj i zahtjeve tržišta, a zbog želje za eksperimentom uvijek iznenade nečim novim. U širokoj paleti mogu se pronaći svježa i lepršava vina čija se fermentacija i dozrijevanje odvijaju u inoksu, a u posebnom dijelu podruma gdje se nalazi stotinjak barrique-bačvi dozrijevaju vina koja su bogatije i snažnije strukture. Na tržište su nedavno plasirali i novu liniju vina A cappella, nazvanu po lokalitetu Kapelica. Grožđe za ta vina dolazi samo iz najboljih, vlastitih nasada, uz obvezno dozrijevanje u slavonskom hrastu. Cilj im je biti poseban i inovativani.
Ljudi
Davor i Višnja zajedno donose svaku odluku. Uz već uigrani tim stalno zaposlenih radnika pomažu im i kćeri Inja i Klara.
U sklopu podruma nalazi se i hotel Zdjelarević, a ljubazno će vam osoblje restorana uz vina ponuditi i neobične objede poput juhe od graševine ili sezonske jelovnike zasnovane na koprivi, maslačku i bundevi. Ukratko, ukoliko želite naučiti nešto više o tehnologiji proizvodnje ili uživati u stručno vođenim degustacijama i prekrasnoj prirodi, na pravom ste mjestu.
Filozofija
Prošli smo cijeli razvojni proces i možemo proizvesti vina svih kategorija. Naša je težnja proizvodnja karakternih i za ovo podneblje tipičnih vina. Želimo biti prepoznatljivi. Osnovni karakter vinu, bez obzira na sortu, daje mikrolokalitet. Ono što zemlja u osnovi daje vinu važno je, a sve ostale nijanse naše su trenutno nadahnuće i orijentacija ka tržištu. Vinarstvo je poput slikarstva – kako možete reći da je jedna slika bolja od druge. To je individualna stvar potrošača. Malo je onih koji mogu reći, proizvodit ću vina ovako i nikako drukčije jer stvari se mijenjaju, a vino je podložno trendu. Nekoć je graševina bila jedina bijela sorta o kojoj se govorilo, a danas imate istarsku malvaziju koja je od anonimnoga vina postala broj jedan u Hrvatskoj. Siguran sam da će u budućnosti autohtone sorte imati prednost, što pri širenju nasada treba imati u vidu..
Budućnost
Obitelj Zdjelarević zajedno s ruskim partnerom planira proširenje nasada, na otprilike 50 ha. Nihov su cilj stalne inovacije u tehnologiji i proizvodnji. Posebnu pozornost pridaju razvoju eno-gastroturizma te se nadaju da će i drugi obližnji vinari prepoznati značenje koje takav oblik turizma može imati za uspavani slavonski kraj. Ulaskom Hrvatske u EU mnogo će se toga promijeniti, konkurencija je velika, stoga vinoljupce iz svijeta treba privući da posjećuju našu domovinu i kušaju vina na mjestu njihova postanka. Kao pozitivan primjer udruživanja ističe istarske vinare i nada se da će isti ili sličan koncept biti prepoznat i u Slavoniji, jer u protivnom se teško može naprijed.