Iće i piće

Broj 32, Listopad 2012

vino i... portret vinara

Veralda

Damir Fabijanić

Fotografije: Damir Fabijanić

Osobna karta podruma

Tradicija

Kako u Istri ima dosta nosilaca prezimena Visintin, odlučili smo se za ime Veralda, po toponimu ovog područja što ga gledamo pored nas. Moj nono rođen je 1914. u Austro-Ugarskoj, otac 1942. za vrijeme Italije, mama 1950. za vrijeme Slobodnog teritorija Trsta, ja 1968. u Jugoslaviji, a sin 1998. u Hrvatskoj. A svi su rođeni – ovdje! To samo da objasnim što se sve događalo na ovom području u samo četiri generacije. Obiteljska tradicija dugo se zasnivala tek na 3–4 ha vinograda, dok prije 14 godina nisam otišao na bujske brežuljke na predjelu Kaštanjari i ugledao 20 ha neobrađenih nasada vinograda na vrhu brda, ostalih nakon propasti PIK-a Umag. Tu sam doslovno osjetio ljubav. Ne kalkuliraš, već osjetiš zov. Koliko je samo kvalitetnih vinara nastalo danas na području Buja i Umaga od propasti PIK-a dajući Bujštini zavidan ugled. Drugi dan išao sam u općinu i dobio na korištenje po članku 13 poljoprivredno zemljište koje nije obrađeno, a od 2007–2011. konačno smo ga otkupili. Prve godine napravili smo tek 5000 l na 20 ha. Koja katastrofa. Kako smo povećavali količinu, tako smo povećavali i kapacitete i volumene. Najprije smo radili u podrumu Buje, zatim smo 2000. uzeli u zakup podrum u Brtonigli te, iako su nam 2002. ponudili za prodaju taj podrum, odlučio sam se za vlastiti, novi, uz kuću u Kršinu.

Vinogradi i sortiment

Trenutno imamo 28 ha vinograda, s time da smo ove godine iskrčili gotovo 12 ha koje ćemo zasigurno zasaditi malvazijom, pa će biti oko 40 ha u konačnici. Nasade smo sad promijenili, ancelottu i merlot krčimo, stavljamo malvaziju i teran, jedine dvije autohtone sorte koje me zaista zanimaju jer samo s autentičnim regionalnim proizvodima koji daju posebnost kraju možemo preživjeti od globalizacije. Za njih smo krvno vezani, a što je najbitnije, otpornije su na bolesti od ostalih sorti, što izravno utječe i na količinu fungicida koje ćemo uporabiti u prirodi.

Podrum, tehnologija, vina

Sve što imamo za primarnu preradu grožđa vrhunac je tehnologije – Vaslin Bucher. Košta dvostruko od konkurencije, ali nisam htio imati izgovor ako je netko napravio nešto bolje da je to zasluga opreme. Među prvima, prije pet godina, uveli smo i flotator radi što bržega bistrenja mošta, odnosno uporabe što manje sulfita. Kapacitet podruma je oko 4000 hektolitara. Proizvodimo 50 posto malvazije, a ostalo je teran, bijeli muškat, cabernet sauvignon i merlot.
Istarska malvazija prekrasno je vino koje već u imenu nosi podrijetlo grožđa. Tu gotovo da nije trebalo ništa otkriti. Kupimo rashladni uređaj, sačuvamo aromu i imamo izvrsno vino koje se svakom sviđa. Kod terana nije tako. Preradimo teran, napravimo vrhunsko vino, ali uvijek ćete naći nekoga tko ga ne voli. Tu si nisam dao mira jer kao vinaru osnovna mi je misija dati pozitivnu emociju potrošaču, pa sam rekao, ili mijenjamo vino ili kupce. Zbog svojih karakteristika teran bi bio odličan pjenušac da nema onu gustu crnu boju kroz koju je nemoguće vidjeti mjehuriće, a pjenušac bez mjehurića je kao muškarac bez brkova.
Otkrivši rosé od terana (Vipavski refošk) 2008, Veraldi je pošlo za rukom ono što je dotad bilo nemoguće u vinskom svijetu. Prvi podrum u povijesti koji je pustio rosé od terana u promet. Uz poštovanje istaknutih proizvođača vina i enologa Hrvatske, jer dobiti novi proizvod, još od autohtone sorte, znači postavljanje temelja za razvoj vinarstva uopće. Na sajmu Prowein 2009, dok sam predstavljao vina gosp. Budimiru Petru, uvozniku iz Njemačke, prišao je gosp. Ivan Enjingi tražeći čašu najboljeg roséa koji je ikad kušao, ja sam mu sa zadovoljstvom natočio čašu, a Petar me poslije upitao koliko sam platio Enjingija da mi to kaže?! Neke stvari nemaju cijene...

Ljudi

Obiteljsko gospodarstvo u kojem smo sačuvali i tradiciju. U podne svaki dan (obitelj i radnici) jedemo tu, za ovim stolom. Tu povlasticu, biti sa svojim najdražima svaki dan i dijeliti svaki trenutak, ono je što čini vinogradarstvo i život na gospodarstvu posebnim. Užitak bi bio manji da nema magične ruke moje mame Nives.

Filozofija

Naša je filozofija raditi svježa i lepršava vina koja iznenađuju trajnošću okusa. Dati emociju koja traje dugo. Što je kupac educiraniji, snažniju će emociju dobiti, a ako ste početnik, lakše ćete je razumjeti. Kako ćete prepoznati našu malvaziju? Traje u ustima kao bombon zbog mineralnih soli kojima je bogata dajući nam dugi aftertaste (svjež i lepršav). Tu smo uspjeli spojiti lepršavost i trajnost. To vam je kao da pijemo bijelo vino, lagano i lepršavo, a da traje kao crno. Zato se može sljubiti sa svakim jelom. U vinarstvu smo se svi toliko usavršili da je jedina razlika odakle grožđe dolazi, terroir, a ne tko ga radi. Na najvišem brdu bujskih brežuljaka raste grožđe za Malvaziju Prestige. Vrhunski položaj za vrhunski užitak koji traje.

Budućnost u vinu i ulju

Cilj nam je predstaviti naš rosé široj publici jer još dan-danas ima onih koji rosé vide kao ni bijelo, ni crno, ne znajući što propuštaju. Htio bih poručiti svim vinoljupcima da budu znatiželjni jer otkrivanjem novoga zapravo otkrivate sebe, odnosno svoje osjećaje. Najljepši osjećaj je kada nemoguće postaje moguće. To se desilo baš u našem roséu: spojili smo slatko i suho.
Osim vina bavimo se i maslinarstvom. Imamo 4 ha maslinika. Pioniri smo u promicanju kvalitete istarskog maslinova ulja u svijetu. Ako gledamo bazen Mediterana, gdje se proizvodi 95 posto maslinova ulja na svijetu, Veralda se nalazi na najsjevernijem području gdje raste maslina i zbog toga imamo najveću koncentraciju oleinske kiseline u trigliceridu ulja. Zbog pravovremene prerade u našem ćete ulju prepoznati svježinu ploda masline, gorkost polifenola i pikantnost bjelice (autohtone istarske sorte). Ako utipkate u Google Luciano Visintin u trećem ili četvrtom redu pojaviti će vam se naš uvoznik ulja koji prodaje u svim metropolama svijeta od Tokija do New Yorka. Ponosni smo veleposlanici istarskoga maslinova ulja u svijetu.

Poljoprivredni obrt Veralda

Kršin 4

52474 Brtonigla

(052) 774 111

www.veralda.hr

Pročitaj ostale članke iz broja 32, Listopad 2012

Ostala izdanja