S pravilnom prehranom nema potrebe za lijekovima, a s nepravilnom lijekovi ne djeluju. (ajurvedska izreka)
Još kao trogodišnja djevojčica Ivona Peček Hemwati pričala je u vrtiću o svojim putovanjima u Indiju, zemlju za koju je negdje načula, dovoljno da zagolica djetetovu maštu i probudi intuiciju za budući životni put.
Ivona je danas diplomirana ajurvedska savjetnica i prenosi svoje stvarne doživljaje iz Indije, u kojoj se trenutno nalazi na najvećem duhovnom skupu – Kumbha Meli, kamo dolaze poklonici iz cijeloga svijeta, sveci i prosvijetljeni učitelji, na ritual kupanja u svetoj rijeci Gangi, koja prema vjerovanju jogija daruje duhovnu čistoću i obilje, a odnosi grijehe.
U Indiji se zadržao čvrst odnos čovjeka i prirode, a religija odnosno vjerovanje dio je svakodnevnoga života, nešto osobno i nije razlog za nedruženje, kaže Ivona, čije duhovno ime Hemwati znači žena koja ima zlato i simbolizira svrhu njezina života, a to je ostvarivanje najvećih osobnih vrlina i samospoznaja.
Prije trinaest godina počela je prakticirati jogu i tada nije ni slutila da će njezin hobi prerasti u životno zvanje. Uskoro je postala volonterska učiteljica joge, a nakon dvogodišnjega školovanja na Ayurveda Academy of Yoga in Daily Life (Ajurvedska akademija joge u svakodnevnom životu) u Beču pod pokroviteljstvom Tilak Maharashtra University i Ayurved College Vishwashantidham iz Indije počela se baviti ajurvedskim savjetovanjima i tretmanima, radionicama ajurvede i vegetarijanskog kuhanja te stručnim edukacijama masera i fizioterapeuta.
Probavna vatra
Ajurveda je drevna indijska nauka o životu (ajur znači život, a veda je nauka ili znanje) i mnogi znanstvenici vjeruju da je nastarija medicinska znanost na svijetu. Sastavni je dio Veda, najstarijih poznatih zapisa ljudske civilizacije, u Indiji se primjenjuje već pet tisuća godina, a Svjetska zdravstvena organizacija priznala ju je 1977. godine. Posebnost je ajurvede u njezinu holističkom odnosno cjelovitom pristupu i pridavanju jednake važnosti tjelesnom, duševnom i duhovnom zdravlju. Ona daje upute o umijeću kvalitetnog življenja u dnevnom ritmu i izmjeni godišnjih doba, radi postizanja ravnoteže tijela, osjetila, uma i duše te sklada s društvenom okolinom, prirodom i samim sobom.
Zbog ubrzana ritma života odmaknuli smo se od svoje prave prirode, kojoj nas ajurveda želi vratiti s pomoću jednostavnih tehnika, napominje Ivona. Bez obzira na ovo doba zagađenja, ratova, neimaštine i slabljenja vrlina, uvijek postoji način da budemo zdravi i uravnoteženi!
Iako ajurvedska znanost nudi opsežno znanje o životu općenito, poseban naglasak stavlja na prehranu. Uživanje u hrani, dobar tek i probava temelji su ajurvedske kuhinje. Pritom je primaran probavni sustav, koji smatra drugim mozgom zaduženim za reguliranje zdravlja organizma. Ukoliko tzv. probavna vatra – agni, ne djeluje pravilno, hrana bez obzira na svoje kvalitete ostaje neprobavljena, a hranjiva vrijednost neiskorištena. Agni u tijelu održava tjelesnu temperaturu, razvoj i snagu, a sjedište joj je u duodenumu, početnom dijelu tankoga crijeva.
Za razliku od zapadne znanosti o prehrani, ajurveda ne analizira hranu po sadržaju kao što su masti, ugljikohidrati, proteini, vitamini i minerali. Ona se bavi ravnotežom šest okusa u hrani – slatko, kiselo, slano, gorko, ljuto i trpko, koji moraju biti zastupljeni u svakom obroku. Te okuse tvori pet elemenata: zemlja, voda, zrak, vatra i prostor, koji grade vaše tijelo i sve što vas okružuje, pa tako i hranu. Kada na okusne pupoljke dođe zalogaj hrane, tijelo reagira na te razlike i dolazi do niza lančanih procesa od usta do konačnog cilja hrane – stanica organizma. Samo na temelju tih informacija jezika, i bez znanja o omjerima hranjivih sastojaka u namirnicama možete jesti uravnoteženo, vođeni vlastitim instinktima, ne pretvarajući prehranu u intelektualnu glavobolju.
