Osobna karta podruma
Obiteljska tradicija
Vratimo li se dovoljno daleko u prošlost kutjevačkoga kraja, nije teško zaključiti kako gotovo da i nema obitelji koja nije posjedovala barem mali vinograd. Čini se da ni danas slika nije znatno drukčija pa ne čudi da je, ne tako davne 2007, poduzetnik Josip Galić, na stanovitoj životnoj i poslovnoj prekretnici, odlučio nastaviti obiteljsku tradiciju vinogradarenja i proizvodnje vina. Prisjeća se da je još kao dječak radio u djedovu i očevu vinogradu zarađujući džeparac. S desetak tisuća trsova proizvodili su vino za obitelj i prijatelje. Danas je priča drukčija. Nakon prodaje tvrtke i razmišljanja kojim putem dalje krenuti, rodila se ideja o vinu. Direktorica tadašnje tvrtke predložila mu je da učini nešto za Slavoniju, da stečeni kapital uloži u vinograde i iza sebe ostavi trag. I tako je krenulo. Dogodila se ljubav. Prva vina, berbe 2008, pokazala su im da su na pravome putu, a ako se po jutru dan poznaje, nema sumnje da se već sada da naslutiti vrlo zanimljiva i uspješna priča za unuke.
Vinogradi i sortiment
Kupnjom starih vinograda, sadnjom novih i u stalnoj borbi s vjetrenjačama u potrazi za novim lokacijama budućih vinograda ne gube vrijeme. Poštuju, kaže, privatnu zemlju i kupuju je po realnim cijenama. Vetovo, Podgorje, Kaptol i Velika nazivi su četiri mikrolokaliteta kutjevačkoga vinogorja, na kojima posjeduju ukupno 25 ha vinograda zasađenih u najvećem postotku graševinom (80%). Od ostalih sorti tu su: sauvignon bijeli, chardonnay, pinot crni, cabernet sauvignon i merlot. Određenu količinu grožđa kupuju i od lokalnih kooperanata, koji svoje vinograde obrađuju po njihovim napucima. S obzirom na nedostatak iskustva u vinogradarenju i želju da svoju lozu njeguju na najbolji mogući način, angažirali su prof. dr. sc. Edija Maletića, koji pomaže savjetima i sugestijama. Prirodan sklad reljefa i klime te mnogo uložena truda i znanja daju vrhunsko grožđe, koje se pretače u vrhunska vina.
Podrum, tehnologija, vina
U iznajmljenom podrumu u Lukaču, malom selu nadomak Kutjeva, odvija se vinifikacija i dozrijevanje svih vina. Obožavam eksperimentirati i u ovom se podrumu mnogo eksperimentira. Želimo proizvoditi najbolja vina i izvući najbolje od svake sorte. Od sama početka angažirali smo tvrtku Vinolab na čelu sa Slavenom Jeličićem kao glavnim enologom. Poštujem struku, ali jednako znam što želim i volim piti. I uistinu se u njihovu podrumu mnogo eksperimentira. Od inoksa preko bačava različitih proizvođača do tehnološki i stilski raznolikih vina. Iako je graševina glavna sorta i na tržište izlazi kao svježa, kasna i ledena berba, sauvignon blanc pokazao se kao pun pogodak, posebice onaj prvi iz 2008. Tu je i chardonnay, a pinot crni i bordoška kupaža nazvana Crno 9 dokaz su kako im se u budućnosti i crno piše. Prva berba podarila je oko 50.000, a već 2010. na tržište je pušteno 90.000 butelja. Tehnološki plan za budući podrum spremno čeka najbolji arhitektonski plan, pa čim se sve posloži, kreću u izgradnju novih, modernih odaja u Radovancima, kapaciteta 333.000 butelja. Gospodinu Galiću, devetka je, otkriva, jako sretan broj.
Ljudi
Andrej Markulin Josipova je produžena ruka i skupa s ostalim uposlenicima vodi brigu da se ideje realiziraju i da posao teče bez zastoja. Iako je vrlo uspješan poduzetnik i zanesenjak koji slijedi vlastiti san, neprestano govori u množini i ističe svoje suradnike. Enologinja Ivona Đipalo, članica tima Vinolab, kod njih već dvije godine usavršava svoje znanje, a Martin i Anita mladi su enolozi koji uče kako bi jednog dana, u budućnosti, samostalno upravljali proizvodnjom. Tijekom berbe pomogne i dodatna radna snaga. Sam Josip silno je zanimljiv sugovornik, koji s dječačkom zanesenošću priča o životu i vinu.
Filozofija
Ja ne mogu reći da sam ekspert u vinogradu ili podrumu niti bih se danas usudio posao obaviti sam, ali na neki način imam moć prepoznavanja ljudi koje želim angažirati da mi pomognu u ostvarivanju ideja. Želim da brend Galić bude najbolji, da se iza naše etikete kriju najbolji proizvodi, najbolja vina. Andrej, Vinolab i ostali zaposlenici vođeni su mojom idejom, i sretan sam. Volim piti najbolja vina, uživati u okusima, to je ono što me pokreće. To je razlog zašto sam se odlučio na ovaj pothvat. Volim i svoju Slavoniju i smatram da je podcijenjena u svakom smislu. Boli me što se ne iskorištavaju prirodne mogućnosti, ali jako vjerujem da barem malo pridonosimo svjetlijoj budućnosti. Mogao bih svoja vina prodavati u svim većim lancima trgovina u Hrvatskoj bez problema, ali to ne želim niti je to moj cilj. Možda bih lakše i brže došao do novca, ali jednostavno kažem ne. Imam sreću da sam kapital stekao u drugom biznisu pa nikamo ne žurim.
Budućnost
Lista ideja i planova za budućnost poprilično je duga. Novi podrum, novi vinogradi, nova vina, neka nova Slavonija. A i neka nova Hrvatska. Kao dugogodišnji gospodarstvenik i poduzetnik smatra da je u Lijepoj našoj sve krivo posloženo. Smatra da profesionalcima treba dati da obavljaju poslove koje znaju raditi i za koje su školovani. S obzirom na sretnu devetku želja mu je, u skorijoj budućnosti, proizvesti Bijelo 9 i Crno 9. Vina koja bi bila kupaža 9 autohtonih sorti. Na pitanje gdje je mjesto Hrvatske na vinskoj karti svijeta odgovara: Stalno se govori o visokim cijenama vina. Hrvatska ima obilje finih vina, a fina vina nigdje nisu jeftina. Ne slažem se da je cijena prepreka. Trebamo prave ljude, dobar marketing i mnogo truda. Čini mi se da sve dobre ideje, zbog upletanja politike i osobnih interesa, odu nekim krivim putem. Jednostavno se trebamo ujediniti. Spojiti sve skupa u jedan balon i zajedno puhati. Ja jako želim, ali ne mogu sam izvući Slavoniju iz mrtvila. A kako i najdalje putovanje započinje prvim korakom, gospodinu Galiću i njegovu timu želimo povoljan vjetar, nove ideje, nova vina i neke nove sretne devetke.
