Osobna karta podruma
Tradicija
Kada je Koloman Enjingi davne 1890. u malom slavonskom selu Hrnjevac zasadio prve trsove kadarke i graševine, vjerojatno nije ni slutio da će se uzgoj vinove loze i proizvodnja vina pretvoriti u obiteljsku tradiciju. Mnogo godina poslije, njegov praunuk Ivan napustio je posao nadničara u vinogradima poznate obitelji Turković i sa samo sedamnaest godina odlučio slijediti vlastiti san. San koji priča jednu od najljepših priča Zlatne doline. Priču o čovjeku koji je, počevši s 2000 naslijeđenih trsova, mukotrpnim radom postao jedan od začetnika hrvatske vinske budućnosti. godine 1965. zasadio je prve plantažne vinograde u bivšoj Jugoslaviji te svake sljedeće godine kupovao nove površine. Putujući Europom i učeći od drugih podrumara, 1972. uvezao je tada vrlo modernu opremu te tradicionalnu prodaju vina u bačvama zamijenio prodajom vina u bocama. Za Ivana Enjingija uistinu možemo reći da živi lozu i vino.
Vinogradi i sortiment
Na gospodarstvu Enjingi mogu se pohvaliti činjenicom da vina proizvode isključivo od vlastita grožđa. Na 50 ha vinograda najviše je graševine, a ostale su površine zasađene sortama: rajnski rizling, sivi pinot, sauvignon, traminac, rizvanac te crnim sortama zweigelt, frankovka, crni pinot, merlot i cabernet sauvignon. Najveći i najljepši vinograd nalazi se na nadmorskoj visini od 385 m, na položaju Venje, a ostali na najboljim položajima Hrnjevca i Mitrovca u kutjevačkom vinogorju. Gusta sadnja s 8600 trsova po hektaru, niski hektarski prinosi, suvremena mehanizacija i povoljni klimatski uvjeti rezultiraju vrhunskom kvalitetom grožđa. Za prevenciju bolesti rabe se isključivo ekološka zaštitna sredstava, a za prihranu vinograda stajski gnoj iz vlastite proizvodnje. Brojne bubamare najbolji su dokaz da je u vinogradima očuvana prirodna ravnoteža.
Podrum, tehnologija, vina
Prirodni pristup proizvodnji nastavlja se i u suvremeno opremljenu podrumu veličine 2500 m2, sagrađenu 1994, pa Ivan s ponosom ističe kako se nikada nije koristio selekcioniranim kvascima u proizvodnji vina. Brza doprema grožđa do podruma, maksimalna čistoća i vrhunski tehnološki uvjeti jamče vrhunsku kvalitetu i prirodni tijek fermentacije, koja se odvija u velikim inoks-posudama, a većina vina dozrijeva u hrastovim bačvama od slavonskoga hrasta. Dio bačvi dolazi iz vlastite proizvodnje, a želja je na tržište plasirati iskrena i posebna vina. Godišnje se proizvede oko 270.000 tisuća butelja sortnih vina, a kada klimatski uvjeti omoguće dulje ostavljanje grožđa na trsu, u posebno dobrim godinama, u ponudi je široka paleta kasnih i izbornih berbi. Posebno mjesto zauzima Venje, nastalo od kasne berbe sorti: graševine, rajnskog rizlinga, pinota sivog, sauvignona i traminca mirisavog, a prvi put je na tržište izašla rakija komovica, koja je 24 godine dozrijevala u bačvama.
Priznanja
Brojnim su priznanjima ovjenčana vina Enjingi, piju se i na dvoru švedskoga kralja, ali jedna je nagrada uistinu posebna i važna. Vino Venje 2004. na natjecanju u Londonu osvojilo je čuveno priznanje vinskog časopisa Decanter. Proglašeno je najboljom svjetskom kupažom u kategoriji do 10 funti. Na istom natjecanju nagrađene su i Graševina, kasna berba, te Traminac mirisavi izborne berbe. Bio je to veliki iskorak za malu Hrvatsku.
Gospodarstvo
Na gospodarstvu je stalno zaposleno 25 ljudi i važno je da svi znaju raditi sve. Za Ivana to je jedina ispravna filozofija i put na europsko tržište. U sezoni se radi mnogo, a izvan sezone izrađuju vlastite bačve, grade objekte, ugošćuju brojne goste iz Hrvatske i svijeta. Nije tajna da se kod njih, osim dobra vina, nudi i dobra, domaća, slavonska hrana.
Filozofija
Sve je vrlo jednostavno! Vino se stvara u vinogradu. Čovjek se treba podrediti vinu i sve učiniti na vrijeme. Svaka biljka i svaki kukac ima svoje mjesto u prirodi. Ako čovjek osluškuje, poštuje prirodu i ne remeti prirodnu ravnotežu, nema straha. Od vrhunskoga grožđa dobit ćete vrhunsko vino. Cilj mi je neprestano raditi i stvarati nešto novo, uvijek bolje i uvijek više od prethodnika.
Budućnost
Vizija je jasna. Želja je da iz podruma Enjingi u budućnosti na tržište izlazi 98 posto vrhunskih, a samo 2 posto kvalitetnih vina, kako bi bilo što konkurentnije na europskom tržištu. Vina Enjingi već se izvoze u nekoliko europskih zemalja, a namjera je izvoz povećati. Stari se vinogradi pomalo obnavljaju, a razvoj vinskoga turizma jedan je od važnih ciljeva.