Osobna karta podruma
Obiteljska tradicija
Znate onu čuvenu priču o tradiciji kad Englez objašnjava radoznalcima tajnu dobro odnjegovane engleske trave? Zapravo, tu i nema tajni – ponosno će Englez: nakon što ste odabrali dobro sjeme, posijali ga u pravo vrijeme i na pravom mjestu; kad trava nikne, preostalo vam je jedino dobro je zalijevati, i – još važnije – redovito kositi. Na poglede pune iščuđavanja i nevjerice Englez će nadmoćno dometnuti: I tako četiristo godina! Bruno Trapan, mlada hrvatska vinarska zvijezda (rođen 1979), tu priču kao da nije čuo. Njegova vinska tradicija – ako preskočimo 2002. godinu, kad je s raznolikim i veselim društvom prvi put pomogao obrati grožđe s tri reda djedova vinograda – započinje 2004, kad je, kao student na Stručnom studiju vinarstva u Poreču, napravio svoje prvo vino, ili 2005, kad je blizu Šišana posadio svoj prvi hektar vinograda, a u Vodnjanu, na lokalnoj smotri vina, osvojio srebrnu medalju s cabernet sauvignonom – od kupljena grožđa.
Vinogradi i sortiment
Neopterećenost tradicijom, ali i želju za eksperimentiranjem, tako svojstvenu mladima, Trapan je dokazao i sadnjom sorte syrah, kultivara koji u prošlosti uopće nije bio uobičajen na Istarskom poluotoku. Danas, osim syraha – na 4 ha vlastitoga vinograda (područje Cuf, pored Šišana, južna Istra) – Trapan ima zasađenu malvaziju, koja mu zauzima gotovo polovicu vinograda, chardonnay i cabernet sauvignon. Vinogradi se nalaze na crvenoj zemlji, osunčani su cijeloga dana, vrlo prozračni, otvoreni na sve vjetrove, a mineralnost tla i položaj u blizini mora omogućava – ne samo malvaziji nego i međunarodnim sortama: chardonnayu, syrahu i cabernet sauvignonu – da poprime djelić terroira ovog dijela Istre, a time i prepoznatljiv brand.
Podrum, tehnologija, vina
Ne znam (ili bolje reći nisam znao) za bolji primjer garagistesa (naziv koji u Bordeauxu veliki vinari rabe za male vinare, za one koji nemaju vlastitoga vinograda ni podruma, pa u prostorno skromnim uvjetima, nalik garažama, proizvode male količine vina: vins de garage) od Brune Trapana. Već je ušla u legendu ona garaža s drvenim vratima, na vrhu pulskoga lungomare, u kojoj Trapan puni svoj Uroboros 2008, kojeg će, ove godine, vinski web-portal najutjecajnijega vinskog kritičara na svijetu Roberta Parkera ocijeniti s 90 bodova, što, pretvoreno u riječi, znači izvrsno vino. Od Martinja ove godine, Trapan je iz garaže preselio u novi, veliki, prostran i moderan podrum blizu Šišana, površine 600 kvadrata, potpuno opremljen najnovijom tehnologijom za preradu vina i s dizajnerski dotjeranom salom za degustaciju. Mnogo veći i prikladniji prostor sada mu omogućuje jednostavniju i lakšu preradu grožđa, efikasniji rad pri vinifikaciji i proizvodnji, optimalno skladištenje temeljne malvazije (Ponente) i chardonnaya (Levante), kao i školovanje, odnosno dozrijevanje kupažiranih vina poput Uroborosa (malvazija i chardonnay) ili Nigre virgo (cabernet sauvignon i cabernet franc).
Obiteljsko gospodarstvo
Sastavni dio modernog i funkcionalnog zdanja Trapanovih u Šišanu, osim vinskoga podruma, čini i obiteljski stan. Isprepletenost privatnoga života i posla nije samo simbolična. Bruno Trapan doslovce je 24 sata u poslu. Tu njegovu sveprisutnost: na raznim prezentacijama, izložbama, sajmovima, degustacijama i promocijama odlično podupire i prati njegova mlađahna supruga Andrea. Press cliping, blogovi, web-portal, socijalne mreže (samo Facebookova grupa Trapan vina ima više od 2000 članova) i organizacija raznih partija samo su djelić marketinškog arsenala kojim vješto barata ta privlačna i poduzetna žena, profesorica talijanskog jezika. Nije zato čudno sresti taj mladi par na otočiću Levanu kako, među kupačima, promovira svoj Robi Rosé Syrah, vidjeti ih na uglednom London Wine Festivalu, na čuvenom Wine Festival & Culinaria u Meranu ili pročitati na društvenoj mreži kako su prošli na kraljevskom ocjenjivanju vina, održanom u Belom dvoru u Beogradu, pod pokroviteljstvom prijestolonasljednika princa Aleksandra II. Karađorđevića.
Filozofija
Kada govori o svojoj vinskoj filozofiji, Trapan se najčešće koristi riječju hedonizam. Stvoriti vina koja odišu hedonizmom i koja će – upravo kao takva – hedonistička, biti prepoznata u svijetu.
Trajno ulaganje u znanje i kvalitetu rezultirat će proizvodnjom vrhunskih i prepoznatljivih vina, vina za najveće užitke. Te užitke želim da prepoznaju meni slični ljudi u Londonu, Parizu i New Yorku… Zvuči neskromno? Možda neambicioznima, ali ne i za Trapana, koji je još 2005. listao ampelografski atlas razmišljajući kako će syrahu odgovarati istarska crljenica, a danas je – zahvaljujući vinu koje je proizveo od tog istog syraha, Shuluq 2007 – dobitnik priznanja Commended by Decanter, koje mu je dodijelio vodeći svjetski vinski magazin.
Budućnost
Premda na početku karijere, Trapan se čini sigurnim i neobično preciznim kad se povede razgovor o budućnosti njegova obiteljskog gospodarstva. Površina ne veća od 12 hektara te proizvodnja od otprilike 80.000 boca. Naglasak će i dalje biti na obiteljskoj priči te osobnom i stalnom nadzoru svih faza proizvodnje vina, kako u vinogradu tako i u podrumu. Zadržao bi proizvodnju 10–15.000 boca svježe malvazije, ali dugoročno će se ipak okrenuti odležanim vinima i crnim sortama. Snovi, uz osmijeh: tisuću maslina i proizvesti porto. Uzori, još veći osmijeh: Brombonero od Claija i Gran teran od Coronice
