Vinogradi i sortiment

Obiteljski su vinogradi u okolici Jelse skromni pa ostatak grožđa dobivaju od tridesetak stalnih kooperanata što posjeduju vinograde na najboljim položajima otoka Hvara. Osunčane južne padine i položaji Ivan-Dolca jamstvo su vrhunske kvalitete plavca malog, zaštitnoga znaka podruma Tomić. Osim plavca, na sjevernom dijelu otoka vladaju bijele sorte pa su vinogradi prošarani trsovima bogdanuše, drnekušice, maraštine, prča, kuča i ostalih autohtonih sorti. Zajedno s obitelji Bracanović gospodare s 2 ha vinograda na Sv. Klementu, jednom od Paklenih otoka. Pošip, cabernet sauvignon i merlot pronašli su mjesto u tom posebnom mikroklimatu, gdje okruženi morem i okupani suncem postaju vina iz linije Sv. Klement. Uvidjeli su da je bez vlastitih vinograda teško kontrolirati kvalitetu grožđa pa bude li sve teklo po planu, ubrzo će se pohvaliti i s novih desetak hektara jer dobili su koncesiju na zemljište u neposrednoj blizini grada Hvara.

Podrum, tehnologija, vina

U početku se sva proizvodnja odvijala u prostoru Badelova podruma u Svirču, a potom se preselila u Jelsu, u novi podrum izgrađen u blizini obiteljske kuće. Prostor se još uređuje, a Andro ne skriva zadovoljstvo što konačno stvara vina u vlastitim odajama. Suvremena tehnologija proizvodnje bijelih i crnih vina usvojena je iako smatra da se neprestano treba usavršavati i težiti boljem. Na katu je prostor za fermentaciju s novim tankovima od inoksa, a u podrumu vinarije nalaze se barrique-bačve za dozrijevanje plavca. Na tržište svake godine izađe sto tisuća butelja. Uz plavac, prošek je njihova temeljna djelatnost pa ne čudi da Tomića mnogi vezuju upravo za prošek Hektorovich, koji nastaje iz prosušenih grozdova bijelih hvarskih sorti. Još su u eksperimentiranju i traganju za najboljim načinom prosušivanja. Glupo je u ovo vrijeme sanjati o prošeku dobivenu od grožđa koje se suši ispod greda na tavanu. To je proizvodnja koja iziskuje suvremenu tehnologiju, komentira barba Andro. Uz bijeli Sv. Klement dobiven od pošipa na tržištu se očekuje i bogdanuša, koja je po njegovu mišljenju nepravedno zapostavljena. Hvar u boci rakija je oplemenjena sa sedam aromatičnih trava, a Hektor crveno vino proizvedeno tehnologijom proizvodnje vina porto.

Obiteljsko gospodarstvo

Dok Andro zaneseno priča i radi oko vina, njegov sin Sebastijan vodi poslovanje tvrtke i rukovodi s deset stalno zaposlenih radnika. U posao je ušao s idejom da pomogne ocu, a danas mu je nezamislivo raditi nešto drugo. Kći Janica često svoju zagrebačku adresu zamijeni hvarskom, osobito u ljetnim mjesecima, kad s brojnim posjetiteljima njihove konobe vodi vinske razgovore. Androva pak sestra Tanja dobri je duh obitelji i glavni krivac za skupljane aromatičnih trava, kojima obogaćuju travaricu. Međusobno pričaju po hvorski, a ako stignete na vrijeme, kušat ćete i maslinovo ulje iz vlastite proizvodnje. U podrumu njihove vinarije prekrasan je prostor za degustaciju i druženja, izgrađen po uzoru na Dioklecijanove podrume. S obzirom da kao obitelj propagiraju širenje vinske kulture, kod njih je uvijek živo i čini se da svatko tko ih jednom posjeti dođe opet.

Filozofija

Vino najprije moraš voljeti da bi ga mogao proizvoditi, a uz ljubav treba slijediti svjetske trendove. Organoleptika je dinamična disciplina i okusi potrošača se mijenjaju. Danas je u modi barrique, a da ste ga nudili prije pedeset godina, ljudi ga ne bi prihvatili. Teško je nekomu sugerirati što je manje, a što više dobro. Danas ne uživam u nekim vinima na isti način na koji sam uživo prije sedam, osam godina. Mislim da je veličina enologa u tome da prati trendove i da se neprestano testira. Svi smo individualci, imamo svoj sud, ali pri ocjenjivanju vina treba ostati objektivan. Svaki dan moram kušati novu bocu vina da bih znao što svijet voli i što pije. Tako se krećem, razvijam i idem naprijed.

Budućnost

Relativno male količine vina koje izlaze iz podruma i velika potražnja diktirale su njihovu prodaju isključivo na hrvatskom tržištu, ali s novim vinogradima u budućnosti se planira proboj na europsko. Temelji su odavno postavljeni treba tek usavršavati nijanse. Plavac mali veliko je vino i nedvojbeno treba ulagati u njega. Bogdanuša je dosta zastupljena sorta na Hvaru i mislim da se od nje može napraviti vrhunsko vino i jako bih volio to postići. Osjećam da uskoro dolazi moda bijelih vina, kojih u Dalmaciji nedostaje. Prema van možete ići samo ako imate kontinuitet, a najveći je problem hrvatskoga vinarstva nedovoljna standardizacija proizvodnje i upitna kvaliteta. Oscilacije bi se trebale osjećati samo u nijansama pojedinih berbi. Vjerujem da Dalmaciju čeka svijetla budućnost.