Vinogradi i sortiment

Danas imam, što starih, što novih, ukupno 5 hektara vinograda. Prvo je bio samo plavac, a poslije smo kao nove sorte dodali cabernet sauvignon i shiraz, koji će uskoro biti na tržištu. Još prevladava plavac sa 70%, a ostatak se dijeli na 20% shiraza i 10% cabernet sauvignona. Godišnje proizvedemo oko 30.000 butelja. Zasad nemamo u planu širiti vinograde jer nemamo više zemlje. Potencijalna turistička izgradnja podigla je cijene zemljišta u nebo, a poljoprivreda to ne može podnijeti. Ovo su najbolji položaji na Braču, no i druge pozicije na otoku bile su odlične. Previše se forsira plavac koji, po mom mišljenju, vrhunski rezultat može dati samo na južnim stranama otoka. Druge sorte (poput autohtonih: pošip, vugava i crljenka te od stranih sorti: shiraz, cabernet sauvignon, merlot, pa čak i chardonnay) mogle bi dati jako dobre rezultate na ostalom dijelu otoka. Mislim da su Brač i Hvar slični po tome što su južne strane najbolje za plavac, a sjever i polja unutrašnjosti prikladnija za druge sorte koje ranije zriju.

Podrum

Jedino bismo trebali napraviti primjeren podrum. Problem je što je s novim uredbama u posljednjih nekoliko godina reducirana mogućnost gradnje u obalnom pojasu, a pritom nije napravljena iznimka za profesionalne vinare i vinogradare kojima o tome ovisi egzistencija. Uspjeli smo učiniti sitne improvizacije koje se nadovezuju na stari podrum. Ja sam računao (kada sam prije otprilike pet godina proširio vinograd za 2,5 hektara) da ću, dok vinogradi daju pravi rod, uspjeti ishoditi dozvolu, no otada se ništa nije pomaknulo s mrtve točke. Iako je 100 metara od mora izvan zaštićenoga područja moguća gradnja, postoji mogućnost izgradnje gospodarskog objekta manjeg kapaciteta koji bi djelomično zadovoljio potrebe. Nadamo se da će se to riješiti. Svagdje u svijetu normalno je da se vinarije rade u vinogradu ili u njegovoj neposrednoj blizini. Nažalost, po tom pitanju ne nastupamo putem udruga, nego svatko rješava problem samostalno.

Etiketa

Etiketa za boce (dizajner Nenad Dogan) nastala je na način da sam tražio motiv Murvice iz povijesti tog dijela otoka, a to je upravo samostan Dračeva luka. Ovi krajevi naseljavali su se s područja Poljičke Republike. Seobe su predvodili svećenici glagoljaši, koji su utemeljili Dračevu luku, još neke manje samostane u okolici Murvice, pa i čuveni samostan Blaca. Ova vinska etiketa dala nam je i vizualnu prepoznatljivost koja nam je važna i zbog naše ograničene distribucije putem vinoteka.

Filozofija

Moja vinska priča vezana je uz način života uz more, s morem i zemljom, izvan grada. Promatram je ponajprije kao način života, a ne primarno posao. Mogli bismo reći da je to hobi koji je prerastao u sredstvo za preživljavanje. Moj je drugi hobi pčelarstvo, čime se u gradu ne bih mogao baviti. Iako svoju perspektivu vidim prvenstveno u vinu kao izvoru egzistencije. Jasno, težim proizvoditi što bolje vino. Konzultiram se i s drugim vinarima, ljudima s tehnološkog fakulteta što se tiče podruma, vina i sličnog. Posjetio sam gospodina Michaela Brajkovicha na Novom Zelandu u Kumeu River Wines kraj Aucklanda, koji mi je ovo ljeto uzvratio posjet. Svake godine kvaliteta vina odraz je prirodnih uvjeta te godine. Sve to čini cjelovitu sliku (vinogradi, tune koje plivaju u moru, pčele, podrum i buduća kušaonica), upravo ono što bih volio pokazati i ponuditi posjetiteljima koji dođu.

Budućnost

Razvoj vidimo na području cuvéea te preispitivanju sebe i osluškivanju želja tržišta. Nemamo pretenzije za velikim širenjem jer nemamo ni uvjete za to. Ostat ću lokalni vinar, ali, nadam se, nezaobilazna točka Brača. Mislim da sam otok Brač ima perspektivnu vinsku budućnost, koja mora biti u cjelini turističke enogastronomske ponude otoka zasnovane na lokalnim prehrambenim proizvodima. No mislim da mi i kao boutique vinarija imamo šansu pronaći svoje mjesto na određenim inozemnim tržištima u nekim tržišnim nišama.