Iako su se u protekla dva stoljeća na području današnjih vinograda i posjeda obitelji Marijana Armana, na padinama prema dolini rijeke Mirne, osim vinove loze sadile i druge poljoprivredne kulture, izvor obiteljske egzistencije uvijek je bila prodaja vina, pa se lozi posvećivala najveća pažnja. To potvrđuju i pisani zapisi Marijanova pradjeda Ivana iz druge polovice 19. stoljeća, što se smatra početkom obiteljske vinarske tradicije koju – nakon djeda Šime i oca Ernesta – danas nastavlja Marijan Arman, rođen 1959. godine. U procesu prodaje i proizvodnje pomažu mu kćeri Nina i Ines s obitelji.
Prijelomno razdoblje za sedam naraštaja obiteljske vinogradarske tradicije počelo je prije 20-ak godina, kad počinje obnova vinogradarstva u većem dijelu Istre koja prerasta u oglednu vinarsku regiju u Hrvatskoj. Među onima koji su se odmah uključili u taj vinogradarski i vinarski preporod – u posebnom ozračju temeljen na nadanjima i vjerovanjima da se zatomljene strasti duge tradicije mogu pretvoriti u suvremeno poduzetništvo – bio je i Marijan Arman, u to doba komercijalist, koji je prije studija ekonomije u Puli završio srednju poljoprivrednu školu u Poreču.
Svi koji su tada imali dovoljno hrabrosti i vjere u obnovu vinogradarstva i proizvodnju vina na suvremen način u međuvremenu su se uvjerili da je to model koji život znači, i to u svakom pogledu: u očuvanju ambijenta, tradicije i kulture jednog kraja i naroda, ali i u povratku izvorištima onoga što su Istra i istarski čovjek uvijek bili.
Kad bi sve to iz neznanih razloga odjednom bilo prekinuto, i kad bismo morali živjeti negdje drugdje i od nečeg drugog, vjerojatno bismo preživjeli na neki drugi način, jer smo marljivi ljudi žilave opstojnosti, ali to više ne bismo bili mi: izgubili bismo svoj identitet, kaže Marijan Arman.
Vrijeme u kojem se s omalovažavanjem ili podsmijehom gledalo na ljude vezane uz zemlju i poljoprivrednu proizvodnju, nasreću, nepovratno je prošlo. Danas su vinogradari i vinari ugledni i cijenjeni članovi društvene zajednice i uzorni primjeri uspješnog poduzetništva. Zelena Istra postala je razvojna poluga cijelog poluotoka.
Marijan Arman raspolaže s 10 ha vinograda, ali kapaciteti njegova suvremeno opremljenog podruma u mjestu Narduči, površine 1600 m2, upućuju na dalekosežne planove širenja vinogradarskih površina. S vrhunskim spremnicima od inoksa i 130 hrastovih bačava, podrum je kapacitiran za gotovo dvostruku veću proizvodnju od sadašnje. Dio podruma namijenjen je odležavanju crnih vina. Vlasnik smatra da bi optimalni proizvodni kapaciteti – koje bi mogao potpuno nadzirati i tako jamčiti kvalitetu proizvoda – mogli biti 50% veći od današnjih.
Malvazija zaprema više od 60% ukupnih površina zasađenih bijelim sortama, a ostatak su chardonnay, sauvignon blanc i muškat bijeli. Od crnih sorata Arman uzgaja teran, cabernet sauvignon, refošk i merlot. Vinarija Arman proizvodi 14 etiketa od navedenih sorata, ali i kupaže. Ovisno o godini proizvodi se od 800 do 1000 hektolitara vina, a buteljira oko 80.000 boca. Od toga se 30% prodaje na inozemnim tržištima.
Kušaonica koja svojim izgledom i kapacitetima također anticipira budućnost važan je dio vinarije Arman i sugerira ekskluzivnost vinske ponude. Osobito je atraktivna otvorena terasa s pogledom na vinograde, što kod posjetitelja pobuđuje ugođaj suživljenosti s podnebljem iz kojeg se rađaju vina Arman. Kušaonica je namijenjena vinskim degustacijama i organiziranim posjetima. Vinarija Arman otvorila je i vlastiti wine bar i enoteku u Poreču, što pridonosi promociji kućnih vina i potiče na obilazak vinarije.
Dvadesetak godina poslije istarskog vinogradarskog i vinarskog preporoda smatram da je najvažnije – od vrhova državne vlasti do nas malih vinara i naših potomaka – razvijati svijest o tome kako očuvati obiteljsku tradiciju i zaštititi proizvodnju koja je zaštitni znak ovog podneblja, kulture i naroda, kaže Marijan Arman.
