Nema dana da na naš mail ne dobijemo barem nekoliko PR-informacija o događajima koje su organizirale tvrtke koje bi (sasvim logično) mogle biti (i) oglašivači u našem časopisu. A te informacije počinju ovim riječima: Molimo za objavu. No kad im predložimo dvosmjernu komunikaciju (npr. da objave oglas u I&P), onda njihovi marketinški stručnjaci kažu da se njihova firma ne oglašava u printu! Samo je sasvim nejasno kako im ipak odgovara da se njihove PR-vijesti objave baš u tom printu gdje se inače ne žele oglašavati!?

Print je mrtav! Viču zloguki proroci. Ili realisti? A I&P, izlazeći već devetu godinu, komentira: netočno, samo su neki iz printa mrtvi, npr. neki naši bivši konkurentski časopisi. Iza jednog je stajala najveća (danas propala) marketinška agencija (+ 2 naša prijatelja), drugi je nakon godina lažnog uvećavanja naklade deset puta (!?) stao na nulu, treći je …, a četvrti je, po gubitku povlaštena položaja (čitaj: statusa nelojalne konkurencije) izgubio bitku u manje neravnopravnim uvjetima i napustio nas. Slava im! Nismo zluradi, da netko ne pomisli, već dok postoje na sceni ne možemo uvjeriti nikoga ni u šta, tek je prestanak izlaženja prava ilustracija njihove slabosti.

Print je u Hrvatskoj (navodno) mrtav, jer se ne vjeruje nakladama, a I&P je najstariji član izdavač u ABC Hrvatska, priznatom neovisnom revizoru (i) tiskanih i prodanih naklada (još od doba kad su dvije najveće hrvatske izdavačke kuće pune dvije godine odbijale ući u taj sustav). Druga velika primjedba, da je sadržaj tiskovina tipa copy-paste, kod nas nimalo ne stoji, jer imamo (gotovo) u potpunosti originalan materijal ili ekskluzivan u Hrvatskoj. Nažalost, nemamo samo jedno: situaciju kao npr. Bon Appétit u SAD-u. Brojali smo – svake 2,5 stranice časopisa 1 oglas! Očito: Print in USA is not dead!

E da, još je jedan važan faktor razočaranja oglašivača u hrvatski print. Kad npr. jedna od najvećih zrakoplovnih kompanija na svijetu (neoprezno) uloži novac u kampanju u lošem časopisu (baš jednom od četiri pokojnika), onda ne preispituje svoje loše ulaganje (hrv. popušili su), nego se lakonski obmanjuju kako su dobili potvrdu da se ne treba oglašavati u printu. Znamo takvih mnogo…

Dakle, mi smo tu, još na sceni. Na krvavim koljenima, istina, s istim ludim zanosom i inatom. I, dok možemo, idemo dalje, s bitno manjim budžetom, ali s istom kvalitetom.

Kupujte (kvalitetno) hrvatsko! Da nam svima bude bolje. (D. F.)