Makedonski vinari (u organizaciji Wines of Macedonia) nesebično i hrabro su iskoračili u treću izvedbu Vranec world day (VWD), ovaj put i preko granica Makedonije, prema Kosovu i Crnoj Gori. Ni prošlogodišnja, zoom varijanta VWD-a, nije ih pokolebala u ambicioznim planovima etabliranja najpoznatije makedonske vinske sorte, ujedno i najrasprostranjenije u cijeloj (balkanskoj) regiji.

I odmah da razjasnimo – domišljatim nazivom VRANÆC (vranec, vranac) Makedonija je, kao regionalni inicijator stavljanja ove sorte na internacionalnu vinsku kartu, doskočila toj maloj (često osjetljivoj) razlici u nazivu u pojedinim zemljama regije.

Kao začetnik ideje, i sad već tradicionalne prezentacije, Wines of Macedonia, ponovo je pozvala internacionalnu ekipu vinskih znalaca-novinara.

Sve je započelo 30. rujna s Masterclass tastingom – selekcijom 10 vrsti Vranaca iz regije, pod intrigantnim naslovom Neukroćena ćud juga i vinima vranec za degustaciju:

1. Vranec 2020, Movino
2. Vranec Vardarski Rid 2020, Rigo impeks winery
3. Vranec Djinot 2017, Chateau Sopot
4. Vranec 2017, Bovin
5. Vranec Classic 2019, Stobi
6. Instinct Vranec 2019, Puklavec
7. Vranec Orle 2017, Venec
8. Vranec Reserve 2015, Popov
9. Barovo Red Vintage 2018, Tikveš
10. Vranec Terroir 2012, Chateau Kamnik

Impresivan izbor varijanti vina najvažnijih makedonskih proizvođača, u rasponu od 8 godina starosti, pokazao je dojmljive karakteristike sorte.

Makedonija (službeno: Republika Sjeverna Makedonija), s izuzetnim terroirom, s 280 sunčanih dana godišnje, u spoju mediteranske i kontinentalne klime, najsušiji je dio Balkana (500-1700 mm padalina godišnje).

Sa 28.000 ha vinograda (bez stolnog grožđa), proizvodi se 90 milijuna litara vina (40% se buteljira), te izvozi 85%. Najznačajnija domaća crna sorta je svakako vranec (uz stanušinu, kratošiju i prokupec), najznačajnije domaće bijele sorte su smederevka, temjanika, žilavka i župjanka, uz najpoznatije internacionalne sorte.

Tri su vinske regije: zapadna (Palagonija-Polog), središnja (Povardarje) i istočna (Pčinja-Osogovo), ali je Povardarje (podregije Skopje, Veles, Ovčje polje, Kočani-Vinica, Tikveš, Gevgelija-Valandovo i Strumica-Radoviš) s 87% ukupne površine pod vinogradima, najznačajnija po površini i kvaliteti.

Ako priča o imenu vranec-vranac tj. crni konj (pun snage i crne boje) možda i nije istinita, dobro zvuči, pogotovo kad se pogleda boja vina. Sorte roditelja su mu kratošija i duljenga. Vodeća je sorta u Makedoniji , Crnoj Gori i Kosovu, a značajno je prisutna u Srbiji i BiH. Temu (očiglednog) prisustva vranca i u Hrvatskoj (u vinogradima i/li cisternama) ovaj put ostavljamo bez komentara.

Vinarija Chateau Sopot

Vinski putopis po makedonskim vinskim regijama započeo je putovanjem prema Velesu i vinariji Sopot koja se nalazi u srcu te regije. U okruženju vinograda, na natkrivenoj terasi koja nas je skrivala od kiše, degustirali smo široku paletu vina: bijela - Povardarec (rajnski rizling 2020), Racin (chardonnay 2020), Sopot (cuvée 2020); crvena - Djinot (vranec 2017), Sopot (cuvée 2017); Reserve: Chardonnay 2015, Pinot Noir 2017, Cabernet Sauvignon 2016, Cabernet Sauvignon i Cabernet Franc 2015 i poluslatka - Temjanika 2020, Serbez Rosé (cabernet sauvignon 2020).

Nagli napredak vinarije započinje nakon velike modernizacije 2006. godine, kada je ostvaren potencijalni kapacitet proizvodnje od pola milijuna litara. Cijeli proces uključuje ozbiljan rad i kontrolu u radu na vinogradima (vranec na 105 ha), a 10-15% najboljeg grožđa od cjelokupne proizvodnje koriste za svoju proizvodnju vina, dok ostalo prodaju.

Vinarija Stobi

Smještena je na lokaciji Gradsko, u blizini arheološkog nalazišta Stobi, 80 km od Skopja. U najznačajnijoj je vinskoj regiji Tikveš (ukupno 12.000 ha), spoju Crne reke i Vardara, u središtu Makedonije.

Kapacitet vinarije je respektabilnih 4,5 milijuna litara, a na 600 ha vlastitih pažljivo obrađivanih vinograda zasađen se bijele (Žilavka, Župljanka, Rkaciteli, Rajnski Riesling, Talijanski Riesling, Chardonnay, Muškat Otonel) i crne sorte (Pinot Noir, Vranec, Merlot, Cabernet Sauvignon, Cabernet Frank, Shiraz, Petit Verdot,..).

Izuzetan raspon domaćih i najznačajnijih inozemnih vinskih sorti, rezultira sa preko 25 etiketa, u 4 kategorije (Traditional, Classic, Premium, Elite).

Uz pripadajuće sljedove kreativnih tanjura, probali smo:

Rkaciteli 2020
Aminta 2011 (Cuvèe Vranec, Merlot, Cabernet Sauvignon)
Vranec Veritas 2013
Vranec Veritas 2011
Roxana 2017 (Cabernet Sauvignon, Vranec)
Fortificirani Vranec (tip porto) 2012

Vinarija Popov

Vinarija Popov u Sopotu, srcu regije Tikveš, zasniva se na obiteljskoj tradiciji, obnovljenoj 2001. g. (prva berba 2003.). Danas vinarija posjeduje 45 ha vlastitih vinograda, a podrum je kapaciteta 350.000 litara.

Položaji Vršnik i Smolnik (uz samu vinariju) daju iznimno grožđe koje enolog Petar Mančev kroz pažljivo izabranu vinsku opremu i hrastove bačve slaže u širok i respektabilan spektar vina.

Na degustaciji smo degustirali glavne adute vinarije Popov - bijela: Pinot gris Vrshnik (sivi pinot), Domaine Vrshnik (Chardonnay, Sauvignon Blanc, Gewurztraminer), Traminac (Gewurztraminer); crna: Merlot Reserve, Cuvee Prestige (Merlot, Cabernet Sauvignon, Vranec), Camernere Reserve, Grand Cuvee Reserve (Merlot, Cabernet Sauvignon, Vranec), Vranec Reserve; te pjenušac Luna, Extra brut.

Vinarija Bovin

Smještena je u Negotinu, a osnovana 1998. kao prva vinarija u obiteljskom vlasništvu u Makedoniji. Tadašnja proizvodnja bila je 120.000 boca. Od tada stalno povećava kvalitetu i količine svojih vina, do današnjeg kapaciteta od 1,5 milijuna litara. Od početnog izvoza od 20%, danas izvoze više od 80% vina na 5 kontinenata.

Vinogradi se nalaze na lokalitetu Lepovo, samo 6,5 km od vinarije. Vinske sorte koje su zastupljene: Cabernet sauvignon 11,3 ha, Merlot 11,3 ha, Vranec 13 ha, Cabernet Franc 2,4 ha, Shiraz 2,7 ha, Sangiovese 1,6 ha, Petit Verdot 2 ha i Tempranillo 1,1 ha.

Na degustaciji smo probali izuzetnu paletu vina vranec:

Vranec 2017
Venus 2018 (70% Vranec, 30% Merlot)
Aleksandar 2019 (Vranec, Cabernet Sauvignon, Merlot)
Dissan 2017 (Vranec)
Vranec Imperator 2018 (Vranec)

Boris Nećev, glavni enolog, poznat je po svojim istraživanjima u podrumu, koja su već dala izuzetna vina. Domaćini su nam se pohvalili da Bovin Dissan, po ispitivanju našeg instituta Ruđer Bošković ima 2-3 puta više resveratrola od drugih crnih vina.

Vinarija Venec

Vinarija ima tradiciju od 1952. godine (privatizirano 1995.) i vodi je ista ideja pažljivo kontrolirane i balansirane proizvodnje, za koju je zaslužan veliki entuzijast, enolog Kire Ristov. Provodi ideju povećanja proizvodnje vina s karakterom, a obzirom da tek 20% proizvedenog grožđa završi kao njihovo vino (a tek manje od polovice u bocama, pod njihovim vinskim etiketama), a ostatak se prodaje kao grožđe, mogućnosti su velike.

Od tih 350 ha vinograda, najzastupljenije su sorte vranec i smederevka. Vranac (etiketa Orle) je smjer kojim žele ići.

Probali smo već pozbnate etikete, te najnoviju, RESERVA 56:

Pinot Grigio 2020
SINGLE BLOCK (Chardonnay) 2020
KORIA (Temjanika) 2020
Prokupec 2020
Vranec 2018
Orle 2017 (Vranec)
Orle 2018 (Vranec)
RESERVA 56 (Vranec 55%, Cabernet Sauvignon 25%, Merlot 20%)

Vinarija Tikveš

Kao što samo ime kaže, vinarija je smještena u najvažnijoj makedonskoj vinskoj regiji, Tikvešu. Zaštićena s tri strane brdima, u kontinentalno-mediteranskoj klimi, s blagim zimama i vrućim ljetima, obećana je zemlja za vinograde.

Povijest Tikveša počinje davne 1885. godine, pa je tako najstarija, a i najveća vinarija na jugoistoku Europe. Ulaskom u vlasništvo M6 investicijske grupe 2003., započinje intenzivna modernizacija. Za ambiciozne planove s kombinacijama autohtonih i internacionalnih sorti, angažiran je Philippe Cambie, najbolji svjetski vinski konzultant po za 2010. po Wine Advocate Roberta Parkera.

Trenutno se u gigantu Tikvešu proizvodi preko 50 etiketa, pod budnim okom glavnog enologa Marka Stojakovića. Ona su grupirana u nekoliko proizvodnih linija, različitih okusnih i cjenovnih kategorija: Traditional wines, Classic, T’ga za jug, Special Selection, Alexandria Cuvee, Terroir wines. Tikveš je najveći makedonski izvoznik vina u kojem sudjeluje s 60%.

Od masovnog proizvođača (poznata etiketa T’ga za jug), Tikveš strateški nezaustavljivo stvara nove etikete odličnih vina, a tri su elitne mikrolokacije postale sinonim vrhunskih vina Tikveš: Barovo, Lepovo i Bela voda.

Uz proizvodnju vina, rakija Žolta simbol je i popularni proizvod vinarije Tikveš.

Tikveš je 2018. godine ušao u vlasništvo imanja i vinarije Château du Gourdon u Côtes du Rhône, regija Bollène u Francuskoj, da bi postali izvrstan dodatak svojoj globalnoj strategiji razvoja. Prvi vinogradi na ovoj mikrolokaciji nastali su 1870. godine i pružaju jedinstven uvid u francusko vinarstvo.

Uz pripadajuće slijedove kreativnih jela degustirali smo:

Viogner Special Selection
Domaine Bela Voda White (Grenache Blanc and Chardonnay)
Domaine Barovo White (Sauvignon Blanc)
Vranec Special Selection
Domaine Bela Voda Red (vranec 70%, plavac 30%)
Domaine Barovo Red (kratošija 65%, vranec 35%)
+ Château du Gourdon Terrasse a L'Ombre 2018 (Syrah 65%, Grenache Noir 35%)

Vinarija Chateau Kamnik

Ilija Iki Malinkovski ostvario je svoj životni san kad je 2004. godine izgradio ultra modernu butik vinariju Chateau Kamnik, na brdu iznad Skopja na 300 metara nadmorske visine. Uz 13 hektara vinograda na jugu okrenutim brežuljcima, s izvrsnim mikroklimatskim uvjetima tijekom cijele godine.

Vinarija izuzetne reputacije i ambicije, osnovana s idejom da naprednim pristupom u proizvodnji vina spaja tradiciju i tehnologiju, prirodu i znanost i proizvodi vina najviše kvalitete. Brojne nagrade s vinskih natjecanja i događanja u svijetu, dokazuju da su na pravom putu. Vinogradi se obrađuju novim klonskim razvojem i crvenih i bijelih sorti. Godišnja proizvodnja vina je 100 000 l, a gotovo sva vina odležavaju u bačvama od američkog i francuskog hrasta.

S pogledom na Skopje dočekani smo pićem dobrodošlice Spark Rosé 2014(Pinot Noir (15%), Montepulciano (20%) and Sangiovese (65%)

Sandra Georgievska, enolog vinarije i Natalija Kuzmanovska, direktor prodaje, vodile su nas u degustaciji:

Winemakers’ Selection 2020 (Viognier 37%, Greco di Tufo 37% and Chardonnay 26%)
Close Wineyard 2018, Pinot Noir
Monte 2020 (Montepulciano 71% , Vranec 29%)
Ten Barrels Syrah Reserva 2018 (Syrah 92% , Vranec 8%)
TERROIR VRANEC Grand Reserva 2018
TERROIR VRANEC Grand Reserva 2011

Imali smo čast piti i vina koja nisu bila buteljirana ili su još bez etikete: Viogner 2012 (single wineyard), Chardonnay 2020, Pinot Noir 2019, Syrah 2019, Merlot 2019 i Cabernet Sauvignon 2019.

Vranec world Day Grand Vin degustacija u Hiltonu Skopje

Vinarija Dalvina

Dalvina je smještena u dolini rijeka Struma i Strumešnica, u regiji Strumica-Radoviš, an jugoistoku Makedonije. Obiteljska je vinarija s kapacitetom 6 milijuna litara!? Spaja najbolje znanje vinske baštine Makedonije s najsuvremenijom tehnologijom i opremom.

Vinarija je okružena s 800 ha vinograda, na nadmorskoj visini od 380 m, okruženim brdima. Tlo je uglavnom pjeskovito s izvrsnom izloženosti terena suncu, na blago položenim oblim brežuljcima. Dio sorti vinove loze su izvorne sorte tipične za regiju - Vranec, Župljanka, R’kaciteli i stare su oko 30 godina, a drugi, novozasađeni diočine sorte kao što su Cabernet Sauvignon, Merlot, Syrah, Carmenere, Cabernet Franc.

Više od desetljeća Dalvina izvozi vina na tržišta Europe i Azije (Kina, Japan).

Degustacijski slijed:

KUPIDON Chardonnay 2014
ELEGIJA Zupljanka 2019
Chardonnay Barrique 2015
HERMES Vranec 2015
SYNTHESIS Cuvee barrique (vranec, CS, merlot)
DIONIZ Vranec Barrique

Vinarija Domain Lepovo (Tikveš)

Odlična je bila odluka uprave Tikveša da se uspostavi Domain Lepovo kao posebna lokacija-posjed (Domain), na tom dijelu doline rijeke Vardar. Prostire se na 16 ha na brežuljcima nekoliko kilometara od rijeke.

Blage zime i vruća ljeta, osvježena su vjetrom koji dolazi sa sjevera niz rijeku, čim čini ovaj terroir izuzetnim. Trsovi su zato u boljem zdravstvenom stanju i odličnom kvalitetom grožđa. Visoke dnevne temperature zaslužne su za povećanu koncentraciju šećera, što u kombinaciji s većim udjelom alkohola i ekstrakta rezultira vinima punog tijela. Stalni sjeverni povjetarac neznatno povećava dnevne temperaturne razlike, osobito u večernjim satima, što održava kiseline na višoj razini. Voćne arome s obilježjima džema, kao i slatke začinske note također su rezultat klimatskih karakteristika terroira. Mješavina vapnenačkog i pjeskovitog tla rezultira vinima sa suptilnim taninima i intenzivnim voćnim notama.