Istra u čaši vina

Posjet jednom od istarskih vinskih podruma nije samo kušanje vina ili uvid u suvremenu tehnologiju na kojoj se temelji njegova proizvodnja. To je i prilika za upoznavanje vinara koji će vas ne samo počastiti svojim vinom, nego najčešće i zadiviti svojom osobnošću i spontanošću, žuljevitim rukama i preplanulošću stečenom u vinogradu, enološkim znanjem i gostoprimstvom nemjerljivim s onim u izvanvinskom svijetu.

Ulaskom u vinski podrum i kušanjem vina ulazite u vrlo poseban svijet vrlo posebnih ljudi, od opsesivnih zanesenjaka, uvjerljivih tradicionalista, čudnovatih ekscentrika, romantičnih sanjara i poslovnih genijalaca do istinskih umjetnika koji svoj stvaralački poriv, umjesto na slikarsko platno ili u glazbenu formu, pretaču u bocu s autorskim potpisom.

Vinski podrum - u širem i potpunijem značenju ono što u svijetu nazivaju chateau ili winery - hram je osjetilnih užitaka, mjesto hodočašća vinskih hodočasnika, izlet u središte hedonizma, mjesto kontemplacije i uživanja u piću s kojim čovjek prijateljuje već tisućama godina, što potvrđuju i arheološki nalazi ostataka vinskih amfora na graničnom području Gruzije i Armenije, stari više od 7000 godina.

U ovom Vodiču istarskih podruma nastojimo vam približiti ne samo najpoznatije istarske vinarije, vina i sortimente od kojih se proizvode, nego i ljude koji ih kreiraju. Većina njih u svojoj tradicionalnoj skromnosti, najčešće kao potomci težaka koji su se zemljoradnjom borili za opstanak na škrtoj istarskoj bijeloj i crvenoj zemlji, na poluotoku izloženom povijesnim, političkim i društvenim vjetrometinama, vrlo malo ili nerado govori o sebi, najradije prepuštajući vinu da govori u njihovo ime.

Ipak, uspijete li im barem malo ući pod kožu, otkrit ćete da su svi oni koji su obilježili istarsku vinsku scenu ljudi snažne osobnosti, jasnih vizija, čvrstih uvjerenja, visokih moralnih i poslovnih načela, usredotočeni ne samo na vlastiti boljitak, nego i na boljitak zajednice kojoj pripadaju. Bez svega toga ne bi bilo ni vrhunskih vina, ni istarskog vinskog preporoda ni Istre kao predvodnice nastojanja Hrvatske da se pozicionira na vinskoj karti svijeta.

Čak i ako niste neki vrhunski poznavatelj vina, vinari će vas privući svojom spontanošću, jednostavnošću, iskrenošću, duhovnošću, stručnošću, marljivošću ili ekscentričnošću. Na izlasku iz vinarije, još s okusom vina na nepcu, osjećat ćete se bogatijima za poznanstvo s ljudima koji su i u suvremenim uvjetima, modernizirajući proizvodnju vina, znali sačuvati mudrost, uvjerenja i umijeća svojih predaka i prenijeti ih na mlađe generacije, ali i na sve one koji su s njima spremni podijeliti vrijednosti naslijeđa i dostignuća današnjice. A to je sasvim dovoljan razlog da ponovo posjetite omiljenu vinariju.

Vinski podrum ili vinarija mjesto je gdje – osim ljudi i vina – upoznajete Istru, njezino podneblje, obilježja klime i tla, impresivan krajolik i bogatu kulturno-povijesnu baštinu, ali i običaje i navike stanovništva koje u državnim granicama nikad nije vidjelo prepreku za uspostavu kulturoloških, gospodarskih i svih drugih bliskosti sa susjedima sličnih mentalitetnih obilježja i strukovnih opredjeljenja.

Sve je to, zapravo, isti prostor, kaže najveći slovenski dizajner Oskar Kogoj iz mjesta Miren u Vipavskoj dolini, misleći na dijelove Italije, Slovenije i Hrvatske koji se životno i povijesno dodiruju i prožimaju, neovisno o državnim granicama. Kad je riječ o vinogradima, vinu i vinarima, ta se tvrdnja pokazuje istinitom i nadasve poučnom.

Vino je medij kulture komunikacije, poticaj razmjeni misli i emocija, put prema dobrom raspoloženju i podsjetnik na ljepotu i vrijednost ljudskog rada. U vinu su i klimatske mijene, i dobre i loše godine, i sastav tla, i morski i planinski utjecaji, i vinareva kreativnost, i vinarska sreća i tuga. Vrhunsko vino završnica je kreativnog procesa i odraz vinareve duše.

I sva ta životna kompleksnost stane u čašu vina, kao jedno od važnijih mjerila kulture i kvalitete življenja. Putovanje od jednog istarskog podruma do drugog zapravo je putovanje oko svijeta s čašom vina u ruci. To je svijet u malom, ali upravo onakav svijet kakav bismo najradije trajno zadržali u sebi.

Željko Žutelija